nedjelja, 19. listopada 2014.

Laksativ

Trajalo je to nekoliko tjedana. Redovnici su se međusobno se borili šakama, toljagama. Razlog: kontrola nad redom te nad vrijednom imovinom poznatog svetišta. U tučnjavama je oštećeno nekoliko sakralnih objekata koji su ponekad na obnovu čekali godinama jer su poglavari svetišta donacije vjernika koristili za kupovinu luksuznih kuća i skupih automobila. Neki od poglavara bili su optuživani za prodaju drevnih rukopisa u vlasništvu svetišta i to sve kako bi mogli nastaviti svoj luksuzni način života te štoviše, vrlo često bili viđani i u sumnjivom ženskom društvu.

Pojmovnik suvremene umjetnosti  ga tretira kao:
- neoavangardni pokret koji je djelovao u SAD-u i Europi od 1962.godine.
-umjetnost tog pokreta karakterizira intermedijalnost, tj. rad u  glazbi, performansu, asamblažu, poeziji, happeningu i drugim umjetničkim oblicima ponašanja.
-Sam pokret pripada dadaističkoj i postduchampovskoj tradiciji umjetničkog aktivizma i direktnog djelovanja u  spajanju života i umjetnosti.
Kad govorimo o tom pokretu,onda u prvom redu mislimo na Cageove studente(Allan Kaprow,George Brecht,Dick Higgins),premda su na tom tragu i drugi(George Maciunas,Nam June Paik,Wolf Vostell) ništa manje avangardni pojedinci koji su djelovali na sličan način  sa sličnim stavom o umjetnosti.
Pojmovnik kao i svaki pojmovnik korisna je ali najčešće dosadna riznica raznoraznih informacija koju je (očekivano) višestranični mudrac kao i svaki mudrac zacementirao s nekoliko dubokih misli ne očekujući pritom nikakvu provjeru vlastitih fiksacija. Naravno, svakom imalo upućenijem poznavatelju umjetnosti druge polovice 20.stoljeća će biti jasno da je pokret o kojem je ovdje riječ -Fluksus(Fluxus).
George Brecht:Stol
I premda su mnogi već položili ispite nabrajajući opće poznate stvari vezane za navedeni pokret, propitajmo ipak neke od tih društveno emancipatorskih ishodišnih točaka:

(1)život je umjetničko djelo, umjetničko djelo je život;
 Život nije umjetničko djelo, umjetničko djelo je život, možda?
Život nije umjetničko djelo niti  u smislu života neke osobe kao neponovljivog bića, a niti života općenito. Život to nije jer on jednostavno nije ograničen , dok je istodobno ograničenost nešto što je itekako imanentno svijetu(pogotovo današnje!) umjetnosti.
(2) fluksus radi kako s medijima zapadne kulture(tradicija glazbe,elektronika,film,video
  izdavaštvo),tako i s budističkim i zenovskim konceptima svijesti, slučaja, prosvjetljenja
(od fluksus akcija se umjesto estetskog uživanja očekuje zenovsko probuđivanje);
Ponekad, dok bacam pogled na neki novoizgrađeni objekt razmišljam o lopati, mješalici, vreći cementa, kanti vode, bijelim nogama, preplanulom torzu i šovinističkim vicevima, ali ponekad razmišljam i o Jednom krvavom i zgrčenom corpusu na dvjema drvenim gredama i o prelijevanju njegove dobrote u moj corpus kojim dekodiram Stvarnost(ako mi se posreći!). Moj je corpus inače po defaultu veseo, pa zato i ne čudi njegova sumnja da bi  mu nekakav kozmički pesimizam podario ono što on želi, a to su: uvijek novi i uvijek iznenađujući trenutci koje bi (s više ili manje muke) ugradio u taj svoj materijalističko-duhovni fragment. I što bi onda? Onda bi čekao ili bolje reći nadao se onomu što je E.Schillebeeckx zvani teolog iz Nijmegena nazvao neizrecivom puninom Božje šutnje.(čak i pod uvjetom da se naljute na nega jer nije htio potpisati za Neosobni&Sveobuhvatni izvor-energija d.o.o..
(3)fluksus ostvaruje ljevičarsku revolucionarnu političku viziju avangardi da kroz umjetnost i promjenu pojedinca treba promijeniti društvo.
Ima li išta naivnije od te tvrdnje? Promjena pojedinca da bi... onda...kao...???. Jedini pojedinac koji se treba mijenjati je onaj koji je napisao da pojedinca treba promijeniti.
Na dovratnike kuća krvlju janjetovom napišite Wittgensteinovu rečenicu:“O čemu se ne može govoriti, o tome se mora šutjeti.“I smrt će vas mimoići.

PITANJA I ZADACI:
Redovnici s početka priče su:
a)      kršćani
b)      budisti
                                              c)      i kršćani i budisti