SUROGATbunt

Prije nekih petnaestak tisuća godina jedan nama nepoznati dječak spustio se u utrobu zemlje do svetog mjesta. On sam to nikad ne bi učinio, pa je stoga kako već  nalažu sami rituali ,imao pratnju plemenskog šamana. Dok ga je ovaj upućivao u tajne  tih naslikanih   bizona ,medvjeda ili mamuta ,u dječaku se rađalo nešto novo. Bio je to početak odrastanja, prihvaćanje svoje uloge u zajednici .

 Danas, gotovo u svim većim ili manjim  gradovima gotovo je nemoguće ne naići na neke od grafita. Mladi koji pripadaju hip hop kulturi smatraju se glavnim pokretačima akcija u kojima se oslikavaju veće površine nekog zida(ponekad i vlaka!) i to najčešće lak sprejevima i ostalim vrstama akrilnih boja. Grafiti su način pokazivanja socijalnih problema, problema općenito i pokazatelj nečije mašte-jedna je od uobičajenih definicija ulične umjetnosti .

Jeli to baš tako? Evo naprimjer,  analizirajući općenito street-art u meni se pritom kolebaju najmanje dva osjećaja: prvi, da je nešto što nazivamo  subkulturom i njenim umjetničkim  izrazom uhvatilo korijenje gotovo u svakom malo urbanijem prostoru  ; drugi,( a koji je vezan za samu likovnost  tj. grafiterske motive)koji ipak u popriličnoj mjeri  upućuje na neku vrstu panike pred životom,a to bi  prije svega značilo ponavljanje sigurnih rješenja u vidu stiliziranih znakova-slova,  što bi opet dalo za naslutiti (a što nije samo specifičnost naše sredine, nego i puno šire!)nešto što bi se moglo nazvati SUROGATbuntom. Treba odmah reći da istovremeno među grafiterima postoji nešto što bi se moglo nazvati  tek ili  samo   –buntom . Radi lakšeg prijema novoonastale imeničke sveze(SUROGATbunt) ,svakako je prvo potrebno apsorbirati i pojave tih grafiti izraza koji to nisu.

Banksy. Poznati britanski crtač grafita nepoznata identiteta. Pretpostavlja se da je iz grada Yate pored Bristola , te da je rođen 1974., no to još nije sa sigurnošću dokazano. Svojim satiričnim i duhovitim grafitima, koje crta uz pomoć ličilačkih šablona često iskazuje nezadovoljstvo ratom i kapitalizmom. Među njegovim poznatim uradcima su oslikavanje izraelskog zida na Zapadnoj obali idiličnim prizorima, postavljanje svojih slika u poznate muzeje, te postavljanje izložbe sa živim oslikanim životinjama.(Wikipedia)Danas je taj grafiter dio umjetničkog mainstreama za čija djela raznorazni imućnici, (od  celebritija  pa do sve do onih koji ne žele da im se zna identitet)izdvajaju poprilične svote novca.

Izdvojimo jedno djelo: Vojnik koji legitimira magarca u Betlehemu , na zidu visokom 8 metara koji dijeli Zapadnu obalu. Moja prva asocijacija na Betlehem-Sveta Obitelj ,Bogorodica na magarcu, traženje mjesta za prenoćište u tom slavnom gradiću .R. Guenon tvrdi da slika Krista na magaretu, kako u Bijegu u Egipat ,tako i u Svečanom ulasku u Jeruzalem simbolizira  borbu i konačno  nadvladavanje  nepovoljnih težnji.  Ne znam točno iz kojih je  pobuda  Banksy  upotrijebio lik magarca, ali pretpostavljam da htio reći da se tu nikome ne vjeruje bez provjere, pa čak ni simbolu Mediterana –magarcu. Kakogod bilo , veliki umjetnici i jesu prepoznatljivi po tome da   tek nešto naznačuju ,a samo   dovršavanje vlastitog  djela  prepuštaju drugima .To je ona vrsta bunta koja nema uvijek sigurne nadomjestke (surogate) u vidu izraza koji varira tek ritam linija ,ali ne i  suptilne poruke. Ili da se izrazim analogijom-ne može se vječito svirati isti hit! Postaje zamorno.

Naravno da višebojnost mnoštva ploha kod gledatelja-prolaznika ne ostavlja hladnim  te da se u svoj svojoj ekspresivnosti i  ta likovnost može iščitati kao neslaganje, no da bi to neslaganje bilo realizirano kao produžena slika(Ž.Kipke) benksijevskog tipa ,ipak je potrebna veća širina interesa(odgovornosti!)-mladih ljudi, naravno!

Banksy:Magarac ,2007